Aritmija apsoluta

Aritmija apsoluta

O nama » Blog » Metode » Aritmija apsoluta

Šta je aritmija apsoluta ili atrijalna fibrilacija?

Aritmija apsoluta je stanje kada srce radi nepravilnim ritmom. Ovo se događa kada električni impulsi koji kontrolišu srce postanu dezorganizovani. Samim tim, tako i srce radi. Može raditi normalnom brzinom ili ubrzno, isto kao i pri normalnom ritmu. Kada se ovo desi, srce ne može obezbediti adekvatnu količinu krvi za druge organe u telu. Ovakav ritam izaziva različite simptome: osećaj da srce radi jače, neprijatnost, bol u grudima, gušenje, nesvetice. Ozbiljniji simptomi nekada ugrozavaju život bolesnika i zahtevaju hitnu terapiju. Ipak, najveći broj bolesnika nema nikakvih ili ima sasvim blage simptome.

aritmija-apsoluta Aritmija apsoluta
Aritmija apsoluta- atrijalna fibrilacija

Aritmija apsoluta može povećati rizik za nastanak trombića u srcu koji se daljim radom srca mogu preneti na druge delove tela. Zato uzimaju antikoagulantnu terapiju. Atrijalfni flater je slična pojava, ali kod njega srčani ritam nije uvek nepravilan. Međutim, vrlo često je to brz ritam. 

Koji su tipovi aritmije apsolute?

  • ukoliko aritmija traje duže od 7 dana, potrebno je da se javite lekaru, jer u tom slučaju ona zahteva lečenje.
  • aritmija koja traje duže vreme (često duže od godinu dana).
  • povremena (paroksizmalna) aritmija apsoluta je ona koja dolazi i prestaje. najčešće prestaje u toku 48h od njene pojave.
  • akutno nastala aritmija apsoluta je ona koja odjednom nastaje i kod koje se simptomi sa vremenom pogoršavaju. Ovaj tip se javlja kod ljudi kod kojih se već pojavljivala u životu. Nekada je potreban i ostanak u bolnici.
  • postoperativna atrijalna fibrilacija. Kako sama reč kaže nastaje po obavljenoj operaciji. Najčešće nestaje sama od sebe, ali nekada je potrebno i lečenje.

Najčešće bolesti u kojima se javlja su bolesti koje su posledica ateroskleroze (propadanja krvnih sudova), najčešće u srčanom popuštanju (srčanoj insuficijenciji), alkoholizmu i hipertireozi. Nije teška za dijagnozu, može se dijagnostikovati i dužim opipavanjem pulsa srca, slušanjem slušalicama (stetoskopom), urađenim EKG. Ukoliko je potrebno, dijagnoza se može dopuniti i ehom srca.

Izvor: MOJKARDIOLOG

Nešović Maja

Maja Nešović, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije. Doktor nauka, sa 29 godina iskustva u najvećim kliničkim centrima u Srbiji i inostranstvu.

Leave a Reply