EKG

EKG

O nama » Blog » Metode » EKG
ekg-1024x618 EKG

EKG- elektrokardiogram je grafički zapis električne aktivnosti srca. Elektrokardiografija je brza, bezbolna i neinvazivna metoda kojom se registruje električna aktivnost srca, a uređaj koji pravi grafički  zapis zove se elektrokardiograf. Ovom metodom mogu se otkriti različita oboljenja srca. Snimanje traje nekoliko minuta i rezultat je dostupan  odmah. Pregled kardiologa često podrazumeva EKG snimanje kao rutisnki proces. Pored elektrokardiograma, ovaj pregled može podrazumevati i ultrazvučni pregled srca.

Sve ove dijagnostičke metode je moguće uraditi u ordinaciji Nešović.


Zašto se radi EKG?

  • U cilju otkrivanja poremećaja srčanog ritma i sprovođenja (aritmije), prisustva pejsmejkera
  • U cilju postavljanja dijagnoze srčanog udara ili otkrivanja znakova prethodnog srčanog udara
  • Predstavlja rutinsku proceduru na sistematskim pregledima ili na pregledu lekara opšte prakse
elektrokardiogram EKG

kako-se-izvodi-EKG EKG

Kako se radi?

Pacijent se priključuje na EKG aparat tako što se njegove četiri elektrode postavljaju na zglobove ruku i nogu, dok se preostalih šest u formi vakum pumpice, takođe postavljaju na definisanim mestima na grudnom košu pacijenta. Za pravilno snimanje nema odstupanja ni u kom slučaju, i potrebno je ispoštovati proceduru kako bi snimanje bilo uspešno i dalo relevantne rezultate koji su bitni za lekara. Danas se u medicini koriste moderni EKG aparati koji registruju elektrokariografski zapis po tačno definisanom rasporedu koji glasi: periferni odvodi, pa odvodi iz grudnog koša.


Šta se vidi na EKG snimku?

Kardiolozi danas ne mogu da zamisle svoj pregled bez dobro urađenog EKG snimanja. Ono im daje precizne, brze i bitne informacije za dalji tretman pacijenta. Na osnovu snimka lekar će videti koliko pacijent ima srčanih otkucaja u minutu, da li je njegov srčani rad pravilan ili nepravilan, kao i to da li postoje preskoci prilikom rada srca. Ispravno urađen EKG će lekaru dati odgovor na pitanje da li postoje određeni poremećaji nastali u provođenju srčanog impulsa. Ovde se pre svega misli na blokove leve i desne grane, AL blokove I, II ili III stepena. Pomoću EKG-a lekar će uvideti da li postoje poremećaji elektrolita u krvi, da li pacijent ima akutnu plućnu emboliju. Takođe će videti i da li ima hipertrofiju zidova leve komore. Kada je EKG uspešno urađen, lekar sa ovim rezultatima određuje dalju dijagnostiku odnosno daje lekove i terapiju koju će pacijent koristiti za svoje zdravstvene probleme.

Nešović Maja

Maja Nešović, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije. Doktor nauka, sa 29 godina iskustva u najvećim kliničkim centrima u Srbiji i inostranstvu.

Leave a Reply